Kada govorimo o pritajenim srčanim smetnjama, uglavnom govorimo o nečemu što se može definirati kao iznenadni događaj, a to je najčešće iznenadna smrt. Po definiciji iznenadna smrt je ona koja nastupi unutar jednog sata od događaja. Ako nekoga zaboli u prsima i umre unutar jednog sata to se naziva iznenadnom smrću.
“Kada se govori o iznenadnoj smrti čiji je uzrok pritajena srčana smetnja razlikuje se iznenadna smrt kod mlađih osoba, a to su po definiciji osobe do 35. godine i starijih od navedene dobi. Uzrok iznenadne smrti je najčešće hipertrofična kardiomiopatija – urođeno zadebljanje srčanog mišića. Srce kod hipertrofične miokardiopatije postaje deblje i tvrđe nego normalno i obično je posljedica naslijeđenog genetskog poremećaja. Takvo stanje stvara predispoziciju iznenadne smrti. Učestalost navedene pojave je jedan na 100 tisuća stanovnika.”, objašnjava dr. Stanko Uzelac, kardiolog iz Zagreba.
Liječnik tumači da u 20 posto slučajeva iznenadne smrti postoje i druge bolesti srca koje su genetski determinirane. Također je istaknuo da je kod svih iznenadnih smrti (kod starijih i mlađih osoba koje imaju i druga koronarna oboljenja) u podlozi srčana aritmija koja se zove ventrikularna fibrilacija: “To je poremećaj srčanog ritma, prilikom kojeg su otkucaji srca brzi i nepravilni, što uzrokuje vrlo brzo treperenje srčanih komora, umjesto pumpanja krvi te dolazi do snižavanja krvnog tlaka i smanjenog dotoka krvi u vitalne organe. Klijetka ima oko 300 treptaja u minuti i ako osoba nije u bolnici, mozak u roku od šest minuta odumre.”
Smrt na nogometnom terenu
O pritajenim srčanim smetnjama u javnosti najčešće se govori nakon što se dogodi tragična smrt na sportskom terenu, kada se naoko zdravi i snažni sportaši sruše mrtvi bez očiglednog razloga, kao što je to 2017. bio slučaj s Matom Čuljkom (rođenim 1975.) osnivačem Futsal Dinama. Naime osoba s hipertrofičnom miokardiopatijom može normalno proživjeti život, a da nikada ne sazna da je imala tu smetnju, ali ako se bavi profesionalnim sportom ili je izložena velikim naporima ta smetnja može biti kobna. U svijetu sporta niz je takvih slučajeva za koje dr. Uzelac objašnjava da ih nije jednostavno prevenirati i objašnjava zašto: “Obaveza svake osobe koja se bavi natjecateljskim sportom bilo profesionalno ili amaterski je da obavi elektrokardiogram (EKG) srca te fizikalni pregled, kod nas je to obavezno. Međutim, osjetljivost tih pregleda nije stopostotna, ali se uglavnom da naslutiti, ako nešto nije u redu što je implikacija za slanje osobe na daljnju obradu, a to je ultrazvuk srca.
U razvijenim zemljama poput SAD-a profesionalni sportaši moraju napraviti obavezno ultrazvuk srca kako bi se isključilo urođeno zadebljanje srčanog mišića koje stvara podlogu za ventrikularnu fibrilaciju, ali za naše uvjete nije realno da se svima radi ultrazvuk jer bi bilo preskupo. Međutim, ponavljam, ako ima bilo kakve sumnje naravno da ta osoba ide na dalju obradu.”
Normalan život je moguć, ali ne i bavljenje sportom
Kada je terapija u pitanju dr. Uzelac objašnjava da osobe s dijagnozom zadebljanja srčanog mišića mogu voditi normalan život s tim da redovito dolaze na kontrolu, ali im se zabranjuje profesionalno bavljenje sportom. “Međutim, ako osoba ima bilo kave potvrđene srčane aritmije ili je gubila svijest onda su dvije stvari koje radimo. Prva je ugradnja antitahikardijskog pacemakera koji ima kompjuterski senzor. Taj senzor osjeti tahikardiju, pošalje elektro šok te tako osobi spasi život. Vrlo su skupi, ali odlično funkcioniraju i osobe koje ih nose su zaštićene.
Zadebljani srčani mišić se može sužavati i mehanički. Operacija je vrlo kompleksna, ali se pored nje može napraviti i alkoholna ablacija. Iglom se dođe do srčanog mišića koji je zadebljan te se uštrcavanjem alkohola napravi ožiljak i mišić se stanji. Ako postoje aritmije koje su dokazane i već su ugrozile tog pacijenta ugrađuje se antitahikardijski pacemaker”, pojasnio je kardiolog i istaknuo da je osim primarne prevencije koja se odnosi na pregleda važna i sekundarna, a znači postavljane što većeg broja defibrilatora na javna mjesta. “Ako postoji defibrilator, osobi koja doživljava infarkt, njegovim pravilnim rukovanjem može biti spašen život”, kaže Dr. Uzelac i dodaje da bilo koja urođena srčana smetnja može biti izvor aritmije, ali da nisu sve opasne po život.
10 simptoma infarkta
1. Tjeskoba
Srčani udar može uzrokovati intenzivnu tjeskobu ili strah od smrti. Osobe koje su preživjele infarkt primijetile su kako su se čudno osjećale prije samog srčanog udara, kao da očekuju neku strašnu nevolju.
2. Neugoda u prsima
Bol ili nelagoda u prsima čest je i klasični simptom srčanog udara. Bol je obično locirana u središtu prsne kosti ili malo ulijevo i može imati oblik pritiska. Pacijenti osjećaju kao da im je “slon sjeo na prsa”, objašnjava dr. Jean McSweeney začetnica istraživanja simptoma srčanih bolesti kod žena. Međutim, nije svaka bol u prsima simptom za srčani udar – ponekad može poteći od nekog sasvim drugog stanja.
Otprilike 25 do 50 posto žena se ne podudara s “muškom” dijagnozom velikih začepljenih žila. Njihov je problem smanjeni protok krvi u sitnim žilama srca. Jednako tako, muškarci i žene boluju od različitih simptoma srčanih bolesti.
“Žene rjeđe imaju holivudski tip srčanog udara kakav imaju muškarci. Rjeđe simptom opisuju kao bol – kažu da osjećaju pritisak”, tvrdi doktor Noel Bairey Merz.
3. Kašalj
Neprestano kašljanje može biti simptom zatajenja srca, rezultat nakupine tekućine u plućima. Ponekad je moguć i krvavi kašalj.
4. Umor
Posebno kod žena, neobičan umor se može primijetiti za vrijeme srčanog udara, jednako kao i nekoliko dana prije samog udara. Konstantni umor nemojte uvijek pripisati proljetnom umoru ili vremenu, kontaktirajte liječnika za pregled.
5. Mučnina i gubitak apetita
Osjećaj mučnine, slabosti u želucu i povraćanje nisu rijetki kada je u pitanju srčani udar. Abdominalno oticanje povezano s ovim srčanim problemom može utjecati i na apetit.
6. Bol u drugim dijelovima tijela
U većini slučajeva, bol počinje u prsima i širi se na ramena, ruke, laktove, leđa, vrat, čeljust i trbuh. Međutim, moguć je izostanak boli u prsima, a da se ona javi u drugim dijelovima tijela. Jednako tako, ovisno o dijelu srca koje je pogođeno srčanim udarom, pacijent može osjetiti bol u lijevoj ili desnoj ruci. Ne postoji pravilo.
7. Brzi i nepravilan puls
Liječnici tvrde kako povremeno preskakanje otkucaja srca ne mora biti zabrinjavajuće, ali ubrzani ili nepravilni puls, pogotovo ako je popraćen vrtoglavicom ili osjećajem slabosti i gubitkom daha, može biti znak srčanog udara, zatajenja srca ili aritmije. Ako se aritmija ne tretira, može dovesti do moždanog udara ili iznenadne smrti!
8. Znojenje
Ako vas je oblio hladan znoj usred neke nezahtjevne radnje, kao što je gledanje televizije ili čitanje novina, moguće je da je nastupio srčani udar.
9. Oticanje
Srčani udar može uzrokovati nakupljanje tekućine u tijelu, što uzrokuje oticanje stopala, gležnjeva, nogu ili trbuha. Obratite pozornost na naglo debljanje i gubitak apetita.
10. Slabost
Neke osobe mogu osjećati jaku i neobjašnjivu slabost nekoliko dana prije samog srčanog udara, jednako kao i za vrijeme samog infarkta. Ako osjećate veliki napor kod jednostavnih aktivnosti kao što je hodanje, kontaktirajte liječnika.
