Osmijeh i zubi su gotovo prva slika i čimbenik na osnovu kojeg gradimo mišljenje o određenoj osobi. To je onaj prvi utisak. Osobe sa lijepim i zdravim zubima su u pravilu samopouzdanije, otvorenije, ulijevaju osjećaj povjerenja i srdačnosti, i s takvim osobama po inerciji svi lakše i radije komuniciramo. Najvažnija stvar koju moramo imati na umu jeste kako je zdrav osmijeh jedino lijep osmijeh. I naravno, ne govorimo samo o estetskom aspektu.
Davno je dokazana veza između bolesti lokaliziranih u usnoj šupljini i drugih zdravstvenih problema kao što su bolesti srca, oka, prijevremenog poroda i drugo. Nećemo jasno zanemariti genetički aspekt u kvalitetu i zdravlju zubi, ali ono što je puno važnije jeste svakako pravilna higijena, ispravna prehrana i redovita stomatološka kontrola. Samo uz takve mjere spriječit ćemo oboljenja zubi i potpornog zubnog aparata (karijes i paradontoza) kao i mnoga druga oboljenja usne šupljine.
Trebamo naravno biti svjesni i činjenice da kako starimo, tako i naši zubi stare, i kako postoje određeni znakovi koji nas sve pogađaju tokom godina. Govorimo o pojavama i procesima tipa povlačenja zubnog mesa, caklinske erozija, gubitka bjeline, iritacije desni, osjetljivosti zubi. Povlačenje zubnog mesa je jedan od najučestalijih znakova, progresivnog je tipa, nastaje postupno tokom godina, sporo gotovo neprimjetno. Kad se počnu javljati prvi simptomi ili uz upozorenje stomatologa, pacijenti počinju bivati svjesni problema. Caklinska erozija odnosi se na nepovratni gubitak zubne cakline koji nije bakterijskog porijekla, već se javlja usljed dodira zuba sa kiselinom iz hrane i pića te želučanom kiselinom (usljed povraćanja ili vraćanja kiselog želučanog sadržaja kod nekih oboljenja). Kao posljedica, zubi gube dio zaštitnog sloja, postaju slabiji i osjetljiviji. Gubitak bjeline kojoj najčešće pridonosi taloženje pigmenata iz hrane i pića te stanjivanje cakline, što za posljedicu ima žućkast izgled zubi. Iritacija desni nastaje tokom vremena zbog prisutnosti toksina u plaku, a karakteriziraju je crvenilo, otečenost i krvarenje desni. Osjetjivost zubi javlja se kao posljedica izloženosti zubi caklinskoj eroziji ili zbog povlačenja zubnog mesa. Zubi postaju osjetljivi na toplo/hladno, slatko/slano ili na kontakt sa zrakom. Da bi se spriječilo nakupljanje plaka koje u perspektivi dovodi do upale zubnog mesa, potrebno je obratiti pažnju na oralnu higijenu.
Oralna higijena podrazumijeva svakodnevo četkanje zubi, masažu zubnog mesa i upotrebu zubnog konca. Upala zubnog mesa najlakše će se prepoznati ako se pojavi krvarenje iz desni tokom četkanja. Ukoliko se upala zubnog mesa, odnosno površnog dijela paradonta, zanemari, uznapredovat će i početi razarati dublje dijelove potpornog aparata, te u konačnici dovodi do pomičnosti zuba i njegovog gubitka. Osim nepravilne ili neredovite higijene, postoje i drugi čimbenici koji pospješuju i ubrzavaju tok paradontalne bolesti odnosno same upale. U tu skupinu spadaju loši protetski nadomjesci, ispune, krunice te dijelovi proteza i kvačica koji leže na zubnom mesu. Ukoliko imamo preširoke ispune i krunice, stvara se izvrsno mjesto za zadržavanje hrane i stvaranje plaka. Dijelovi proteze koji leže na zubnom mesu i vrše pritisak na zubno meso, mogu dovesti do mehaničkog oštećenja paradonta i uzrokovati resorpciju kosti. Dakle, loše izrađena ispuna, kvačice, sve to može dovesti do bolesti zubnog mesa i u konačnici gubitka zuba. Ne treba zaboraviti ni pušenje koje, iako ne utječe izravno na sam nastanak upale, dovodi do smanjenja odbrambene sposobnosti organizma te samim tim dovodi do napretka upale. U narednom broju nastavit ćemo sa temom o oralnom zdravlju i savjetima koji mogu pomoći u njegovom očuvanju.
Nastavak priče o lijepom i zdravom osmijehu vodi nas dalje u razmatranje ostalih faktora rizika, koji su u stomatologiji i medicini pod kategorijom “općeg karaktera”, i tu ubrajamo dob, prehranu, stres, ostala oboljenja. Među prvim od tih čimbenika svakako je dob, jer starenjem i organizam slabi kao i imunološke sposobnosti te primjerice parodontitis kod starijih osoba brže napreduje, jače je izražen i prognoza je nepovoljnija. Starija populacija trebala bi više voditi računa o oralnoj higijeni, posebice prevenciji kao i općem stanju organizma. No, to naravno ne znači da mlađi te iste aspekte trebaju zapostaviti.
Prehrana je od velike važnosti za zdravlje zubi i zubnog mesa. Neizbalansirana prehrana oslabljena vitaminima i mineralima, veći unos šećera kao i mnoge redukcijske dijete, osim što smanjuju obrambenu moć organizma, negativno utječu na sam tok parodontne bolesti. Stres kao okidač za mnoga oboljenja niti ovdje nije izuzetak, ali treba naglasiti da i odlične vijesti i novine mogu izazvati stresne epizode. Tu prije svega ubrajamo pubertet, adolescenciju, period trudnoće, vrijeme nakon poroda i slično. Recimo, u razdoblju puberteta pod utjecajem hormona dolazi do povećanja zubnog mesa i stvaranja dubljeg prostora između zuba i mesa, što samim tim dovodi do zadržavanja plaka i razvitka upale. Slične promjene dešavaju se i u trudnoći. Bolesti tipa dijabetesa i nekih oblika krvnih bolesti također pogoduju razvitku i tijeku parodontnih bolesti.
Da bismo imali i zadržali zdrav i lijep osmijeh, moramo uistinu uvesti samo male promjene u svakodnevnicu. Kad to sve pretočimo u riječi i stavimo na papir, može se pomisliti kako to sve zahtijeva dosta vremena truda i požrtvovanosti. I jeste tako. Ali samo oni koji su ostali bez svog zuba ili svojih zubi, pa u konačnici nose različite stomatološke nadomjestke, znaju, da ma koliko savršeni i skupi bili, ne mogu nikad zamijeniti vrijednost pravog zuba. I zato, iako njega zubi zahtijeva od nas i vrijeme i trud i sredstva, vrijedno je truda i zdravog i lijepog osmijeha! Kako bismo sačuvali lijep i zdrav osmijeh, moramo poduzeti sljedeće:
● Hraniti se raznovrsno i uravnoteženo, kako bismo unijeli sve neophodne nutritijente.
● Izbjegavati brzu hranu i gazirana pića i napitke.
● Redovito pranje zubi (dva puta dnevno, ujutro i navečer, kao i poslije svakog obroka).
● Koristite obavezno zubni konac, jer samo pranje četkicom nije dostatno kako bi se otklonile sve naslage u zubnom međuprostoru.
● Koristite adekvatnu zubnu pastu i četkicu. Naučite pravilne tehnike četkanja zubi. Upitajte svog stomatologa, bit će više nego sretan da vas uputi.
● Redovito mijenjajte četkicu za zube (najidealnije svaka četiri mjeseca).
● Koristite antibakterijske otopine kao i zubne vodice obogaćene fluorom i pripravke koji sadrže hijaluronsku kiselinu.
Isti savjeti vrijede i za osobe koje nose proteze, keramičke zube ili kapice na zubima. Svoje dijete redovito odvodite stomatologu i nikad, ama baš nikad, ga ne plašite odlaskom “kod zubara”! Jednom za sva vremena razriješite sa zabludom da mliječne zube ne treba liječiti i popravljati jer će ionako ispasti. To je toliko rasprostranjena zabluda da zaslužuje cijelo poglavlje. Mliječni zubi, iako kratkotrajni, imaju višestruku i važnu ulogu. Čuvaju mjesto za svoje nasljednike (trajne zube), omogućuju normalan rast i razvoj čeljusti te pravilno žvakanje. Sudjeluju u stvaranju glasova i omogućuju jasan govor. Tu je i estetski aspekt, što ima utjecaj na pravilan psihološki razvitak djeteta i njegovo samopouzdanje. I posljednje, mada ne od manje važnosti – odlazite stomatologu redovito radi preventivnih pregleda i stručnog mišljenja.
