Drugim riječima, kloni se grijeha i nemoj ih činiti. Ono što je posebna opasnost od griješenja jeste ustrajnost i nepokolebljivost u činjenju grijeha. Naime, ljudi nisu zaštićeni od griješenja, shodno izjavi Allahovog Poslanika:

“Svi potomci Adema, sallAllahu alejhi ve sellem, griješe, a najbolji grešnici jesu oni koji se poslije grijeha kaju.”

“Zaista je Allah odredio neke dužnosti, pa ih nemojte napuštati, postavio je granice, pa ih nemojte prelaziti, prešutio je neke stvari iz milosti prema vama, ne iz zaborava, pa ih nemojte istraživati. “

Hadis je hasen na osnovu drugih seneda i vjerodostojnih predaja. Grijesima se izaziva Božija srdžba, ljutnja, kazna i prokletstvo. O tome Allah, dželle šanuhu, u Kur’anu kaže (u prijevodu značenja): “Jezikom Davuda i Isaa, sina Merjemina, prokleti su oni sinovi Israilovi koji nisu vjerovali – zato što su se bunili i uvijek granice zla prelazili; jedni druge nisu odvraćali od grešnih postupaka koje su radili. Ružno li je, zaista, to kako su postupali.” (Prijevod značenja sure El-Maida, 78-79)

Dakle, kad su se među njima proširila činjenja ružnih djela i kad je zavladalo griješenje, a istovremeno iščezao princip naređivanja dobrih, a zabrane loših djela, stigla ih je teška kazna, ljutnja i Božije prokletstvo.1

A Uzvišeni Allah islamskom je ummetu dao određene vrijednosti. S tim u vezi Allah, dželle šanuhu, rekao je: “Vi ste najbolji narod koji se ikad pojavio, tražite da se dobra djela čine, a od nevaljalih odvraćate i u Allaha vjerujete.” (Prijevodznačenja sure Alu Imran, 110)

Na drugom mjestu u časnome Kur’anu stoji: “A da su stanovnici sela i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im blagoslove s neba i iz zemlje slali, ali oni su poricali, pa smo ih kažnjavali za ono što su radili.” (Prijevodznačenja sure El-E’raf, 96)

Dakle, vjerovanje i sustezanje od grijeha (takva) iziskuju otvaranje općeg blagoslova iz neba i iz zemlje, dok bezbožnost (poticanje Boga) i griješenje otvaraju vrata svakog zla i kušnje, zbog čega je neophodno uložiti maksimum opreza u čuvanju od grijeha u ummetu i nehajnosti prema blagodatima koje posjedujemo i dužnosti zahvale na tome.

Također, ne trebamo se zavaravati onim što vidimo kako je i nevjernicima dao Allah, dželle šanuhu, sve oblike blagodati, jer, zaista, njima pripada to na ovome svijetu, dok na Ahiretu njima slijedi teška patnja. Ne postoji ništa što je Allah, dželle šanuhu, zabranio, a da u tome nije sadržana neka šteta po društvo ili narod /ummet/ i da sama zabrana u sebi ne sadrži mnoge mudrosti.

Tako je npr. Allah, dželle šanuhu, zabranio blud, čuvajući na taj način porijeklo ljudi i štiteći društvo od nemorala.

Zabranio je potvaranje čistih i nevinih vjernica, štiteći njihovu čast i ugled.

Zabranio je ružan govor o drugima, ismijavanje, podrugivanje i omaložavanje radi zaštite ljudske časti i čestitosti, te da društvo bude čisto i zdravo. Iz ovih i sličnih razloga zabranjeno je i bespravno uzimanje imovine drugih, kamata i druge radnje.

S obzirom da ljudi nisu bezgrešni, Allah, dželle šanuhu, ostavio je vrata tevbe širom otvorena, pa je tako odredio da se uzimanjem abdesta sapiraju određeni grijesi. Namazi brišu grijehe učinjene između njih. Umra briše grijehe između nje i prethodne, džuma do džume, također. Svi ovi ibadeti brišu grijehe koji se u međuvremenu učine.

“Ako se budete sustezati od velikih grijeha, onih koji su vam zabranjeni, i Mi ćemo preći preko manjih ispada vaših i uvest ćemo vas u divno mjesto. “ (Prijevod značenja sure En-Nisa, 31)

I odredio je da činjenje dobrih djela (hasenat) bude razlog brisanja loših djela. Tako možemo reći: “Grijeh je činjenje nereda na Zemlji. Popravljanje i uspostavljanje reda dolazi preko pokajanja (tevbe) i konstantnog traženja oprosta (istigfara).”

Allah, dželle šanuhu, s tim u vezi kaže: “Tražite od Gospodara vašeg oprosta, jer On, doista, mnogo prašta; On će vam obilnu kišu poslati i pomoći vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče, i rijeke će vam dati.” (Prijevodznačenja sure Nuh, 10-12)

I kaže: “Od Gospodara svoga oprost tražite, i da se pokajete, On će vam dati da do smrtnog časa lijepo proživite i svakom čestitom dat će zasluženu nagradu.” (Prijevod značenja sure Hud, 3)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here